Prijelom palčane kosti – 4. dio

Nakon skidanja gipsa se kreće s fizikalnom terapijom u svrhu povratka snage i pokretljivosti ručnog zgloba i šake.

Praćenje bolesnika.

Pri kontroli bolesnika nakon prijeloma se procjenjuje distalni status, bol, oteklina, te izgled i položaj gipsa. Također se i radi kontroli rendgen (RTG) radi procjene stabilnosti loma i kontrole zarastanja prijeloma. Izliječeni prijelom nije upaljen i bolan pri palpaciji izravno preko prijeloma, iako zglob i ruka u suprotnom mogu biti ukočeni i bolni. Nakon skidanja gipsa se kreće s fizikalnom terapijom u svrhu povratka snage i pokretljivosti ručnog zgloba i šake.

Liječenje prijeloma distalnog radijusa povezano je s relativno visokom stopom komplikacija, a mnogi bolesnici mogu imati zaostale probleme raznih vrsta. Nakon operacije je važno postići puni pokret prstiju što je prije moguće. Ako se ne može potpuno pomaknuti prste u roku od 24 sata zbog boli i / ili otekline treba napraviti dodatan pregled.

 U učestale komplikacije ubrajamo:

–          oštećenja TFCC-a (triangular fibrocartilage complex) hrskavica koja daje stabilnost ručnom zglobu

–          ne zaraštanje ili „krivo“ zaraštanje prijeloma

–          algodistrofija – konstantna bol koji se mora liječiti agresivno lijekovima.

–          oštećenje živaca / neuropatija

–          smanjenja pokretljivost ručnog zgloba i prstiju

–          posttraumatski osteoartritis

–          spontana ruptura tetiva mišića koji su u blizini zgloba

 Kada se procjenjuju komplikacije, pametno je sistematično podijeliti probleme u odnosu na strukture kao npr. na kost, na zglobove, ligamente, tetive, osjet, cirkulaciju i slično.

Pri procjeni radne sposobnosti i potrebe za bolovanjem razmatra se je li ozlijeđena dominantna ili ne-dominantna ruka i kakav posao bolesnik obavlja.

Obično bolesnik mora biti na bolovanju tijekom razdoblja nošenja gipsa. Čak i tijekom faze rehabilitacije, često postoji potreba za bolovanjem s ukupnim bolovanjem do 3 mjeseca. Naravno to ovisi o poslu koji bolesnik obavlja i opterećenju rada koji bolesnik ima. Bitno je uzeti u obzir i komplikacije pri procjeni radne sposobnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]