ETNIKI ZLOINI U NEZAVISNOJ DRAVI HRVATSKOJ Zloin nikad nema opravdanje, jer je svaki zloin vraje i protucivilizacijsko djelo

izravno upereno protiv ovjeka i Bojeg zakona. A u kojoj su mjeri zloinaka vojska bili etnici tijekom Drugoga svjetskog rata, zorno svjedoi izjava glasovitoga britanskog premijera Winstona Churchilla, koji je etnike prosudio najokrutnijom vojskom svjetskoga ratnog sukoba. Draa Mihajlovi, ministarski sudrug Jurja Krnjevia i Jurja uteja, maekovskih ministara u jugoslavenskoj izbjeglikoj vladi Velikosrpski zloini protiv Hrvata katolike i islamske vjeroispovijedi imadu korijene ve 1917. u Odesi kada su Srbijanci pobili veliki broj zarobljenih. Hrvata. Zloini prema Hrvatima nastavili su se nesmanjenom estinom tijekom opstojnosti protunaravne, nedemokratske i posvema protuhrvatske Kraljevine Jugoslavije. Hrvate su najvie progonili i ubijali, osim etnika, pripadnici inih velikosrpskih teroristikih skupina, uz potporu srbijanskih orunika i tajnih slubi. Srpski pripadnici jugoslavenske kraljevske vojske, u savezu s etnicima, tijekom travanjskog rata 1941. za jedanaest dana trajanja, pobili su u Makedoniji i Srbiji sedamdeset Hrvata: asnika, doasnika i vojnika. U razdoblju od 7. do 14. travnja 1941. vie desetaka nevinih Hrvata muki je ubijeno od zloinake etnike ruke: u okolici Bjelovara, Doboju, Srijemskoj Mitrovici te navlastito u selima oko Mostara i apljine. Tada su, uz nesmiljena ubojstva, paljene hrvatske kue. Na planini Prologu, 10. travnja 1941., ubijen je dr. Milan Lueti. Dva dana prije, 8. travnja 1941., u Gudovcu kod Bjelovara, etnici braa Margaretii, ubili su iz zasjede dva hrvatska vojnika koji su se vraali kuama. Istoga dana lugar Despini s dvadeset etnika napada hrvatske strae, pri emu pogiba dosta Hrvata, ali i gotovo svi etniki napadai. Sutra, 9 travnja 1941., u selu Kapeli kod Bjelovara, srbijanski porunik Hergovi poinio je nesmiljeni, grozomoran zloin: rasporio je utrobu hrvatske seljanke Mande Filipovi te izvadio iz nje dijete od est mjeseci. U Crikvenici, 10. travnja 1941., tri asnika jugoslavenske kraljevske vojske ubili su Petra Kvaternika, a ranili Josipa Cara. Istoga dana, u Srijemskoj Mitrovici, etnici su izvadili srce hrvatskom radniku Ivanu Rajnoviu pred oima njegove majke. Potom su kanili strijeljati jo desetak Hrvata i mjesnoga upnika dr. Franju Rakoga. Nu, od smrti ih je spasio bijeg etnika uslijed iznenadnog dolaska Nijemaca. etnici su i u samom Zagrebu, 10. travnja 1941., ubili nekoliko hrvatskih vojnika. U Mostaru, 12. travnja 1941., uz jo nekoliko Hrvata, od srbijanske ruke je ubijen Zvonko Primorac. U Hercegovini su uslijedili jo grozomorniji dani kada su etniki odjeli

jugoslavenske kraljevske vojske, 13., 14. i 15. travnja 1941., napali hrvatsko stanovnitvo u apljini i okolici Mostara (sela Cim i Ilii), pri emu su neizostavno unitavali hrvatske domove i gospodarske objekte topovskim hitcima i zapaljivim bombama. Istodobno su klali hrvatsko stanovnitvo koje nije uspjelo izbjei etnikom nou. Zapaljeno je osamdeset pet hrvatskih domova. Uz etniku lozinku: Kolji sve po redu - poluak krvavoga etnikog pira bio je dvadeset petoro umorenih Hrvata i Hrvatica, meu kojima su bile cijele obitelji Marka i Frane Vege iz Struge, ukljuujui i malu djecu. etniki vojvoda pop Momilo uji O etnikim zloinima nad hrvatskim civilnim stanovnitvom postoje neprijeporne isprave, napose one objelodanjene u "Sivoj knjizi" Ministarstva vanjskih poslova NDH (Zagreb 1942.) te u knjizi "Dokumenti o izdajstvu Drae Mihailovia" (Beograd 1946.). Osim reenoga, u "Glasu koncila" od 15. lipnja 1983., onodobni mostarski biskup mons. dr. Josip ule izjavio je sljedee: "Srbi su prvi zapoeli s jamama u Hercegovini". Slino je bilo i u drugim hrvatskim podrujima o emu postoje mnogi vjerodostojni iskazi i dokazi. Srpski pokolji hrvatskog ivlja u NDH nisu bili nimalo sluajni, nisu bili djela neodgovornih pojedinaca. Dapae, Draa Mihailovi i njegovi najblii suradnici pomno su izradili pakleni plan genocida nad hrvatskim narodom, poglavito nad Hrvatima islamske vjeroispovijedi. Zloinaki etniki naum istrjebljenja hrvatskog stanovnitva izvravali su pojedini etniki zapovjednici na podruju NDH, netom poslije uspostave NDH, bez uputa "odozgor". etniki voa, pukovnik Mihailovi, poslao je etnicima, 20. prosinca 1941., razraeni nacrt za "ienje dravne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata /.../ ienje Sandaka od muslimanskog i Bosne i Hercegovine od muslimanskog i hrvatskog ivlja". Major Jezdimir Dangi s etnicima u drutvu njemakih asnika Stoerni politiki cilj etnika bila je borba za Veliku Srbiju kroz obnovu Kraljevine Jugoslavije pod dinastijom Karaorevia. Uz Drau Mihailovia, najzloglasniji etnici su bili: Pavle urii, Kosta Milutinovi Peanac, pop Momilo uji, Pajo Popovi, Jezdimir Dangi, Boko Todori... etnika na podruju NDH nikada nije bilo vie od dvadeset tisua. U pokoljima Hrvata, poglavito kninske etnike, logistiki i u oruju pomagali su Talijani. Sam Draa. Mihailovi na suenju u Beogradu 1946. je izjavio da mu je "glavni cilj bio unititi NDH", te je istom prigodom priznao da su njegovi etnici poklali "oko dvadeset devet tisua Hrvata, veinom muslimana". Meutim, procjene ozbiljnih analitiara ukazuju na broj od ak sto tisua hrvatskih rtava, etnikog zlosilja!

Jugoslavenska kraljevska vlada u Londonu i kralj Petar II. Karaorevi poticali su etnike na pokolje hrvatskog, stanovnitva, pod otrcanom i providnom parolom "unitavanja slugu okupatora i narodnih izdajnika". Putem svoga krugovala iz Londona traili su ubijanje napose istaknutijih hrvatskih osoba, nalazei da se na spomenute poimenino primjeni,kao oznaka, slovo "Z" - to znai zaklati. Draa Mihailovi je redovito izvjeivao izbjegliku kraljevsku vladu u Londonu o rezultatima genocida nad Hrvatima pa ga je jugoslavenska vlada stoga nagradila promaknuem, u sijenju 1942., u in armijskog generala. Odlikovan je i Karaorevom zvijezdom s maevima te imenovan ministrom vojske, mornarice i zrakoplovstva. Dobrosav Jevevi, kljuna osoba u etnikoj suradnji s Talijanima Putem krugovala iz Londona kralj Petar II. Karaorevi u nekoliko je navrata hvalio generala Mihailovia za "velika dela", koja su priliku imali vidjeti vlastitim oima lanovi britanskoga vojnog izaslanstva 1943. u Viegradu. Premda su tu s gronjom ustanovili grozomorne etnike pokolje, saveznici nisu nikada slubeno prosvjedovali protiv etnikih nesmiljenih zloina i zvjerstava, koji su katkada stizali i pravoslavce, jer se nisu htjeli prikljuiti etnicima. A kada se govori o onovremenim zloinima nad franjevcima u Hercegovini, valja naglasiti da ih nisu poinjali samo partizani, ve i etnici u etnikim, ali i u partizanskim odorama s petokrakom na elu, a s kokardom u srcu. Dne 24. svibnja 1942. etnici su u Vranu muili fra Stjepana Naletilia, upnika Kongore. Dvije i pol godine potom, 30. listopada 1944., etnici su u partizanskim odorama, u Meugorju, ubili staroga fratra Kriana Galia, da bi se njihov zloinaki, grozomorni, krvavi pir nastavio koncem sijenja 1945., kad su. srbopartizani, iz zloglasnoga Osmoga partizanskog korpusa, odpoeli s besprizornim umorstvima franjevaca u Hercegovini. U sljedeim retcima iznijet u saetu i djelominu kronologiju, do sada nespomenutih, etnikih zloina do sloma NDH. Neutvrenog nadnevka, u travnju 1941., etnici su u Delnicama ubili hrvatskog domoljuba Stanislava Polonija. Kod Blagaja u Hercegovini, 5. svibnja 1941., etnici su ubili pet Hrvata. U istonoj Hercegovini, 24. lipnja 1941., izbija tzv. etniki vidovdanski ustanak. Tada su od etnika poubijani svi Hrvati u orunikim postajama: Jasenik, Stepen i Kozanci - u kotaru Gacko. Sutradan, 25. lipnja 1941., etnici ubijaju devet hrvatskih orunika u postaj Lukavac kod Nevesinja. Hrvatske oruane snage oslobaaju Nevesinje od etnika 27. lipnja 1941., a 28. lipnja 1941. etnici zaposjedaju Avtovac u istonoj Hercegovini. Tamo su, nakon trodnevnog oruanog otpora, poklali etrdeset sedam Hrvata te popalili sve kue u Avtovcu. I posljednji dan u lipnju 1941. bio je obiljeen etnikim zlodjelima. Pod vodstvom popa Momila ujia, 30. lipnja 1941., etnici su poubijali vie

od sto Hrvata u okolici Knina i Zadra, a istoga nadnevka vre pokolje Hrvata u Blauju te u kotarevima: Derventa, Varcar Vakuf i Zvornik. Istog dana u Sjetini na Jahorini, pod vodstvom Save Derikonje, zaklali su ezdeset Hrvata islamske vjeroispovijedi. U istonoj Hercegovini, 17. srpnja 1941., etnici ponovno diu ustanak protiv NDH te vre pokolje u kotaru Ljubinje u hrvatskim muslimanskim selima: Dje, Orahovica, Fatnica, Bjelan, akotii i Plana. Istoga dana etnici vre pokolje u kotaru Trebinje, u selima: Begovii, Gornji Turani, Donji Turani i Staro Slano. Potom, 26. srpnja 1941., dvije tisue etnika, na elu sa zloglasnim koljaem Momilom ujiem, vre pokolje u okolici Knina, u Donjem Erveniku (trideset poklanih Hrvata) te u Golubiima, Ugarcima i Komitama. Istoga nadnevka, u kotaru Bosansko Grahovo, etnici vre pokolje u selima: Sarii, piranovii, uline i. Kardumi te pod vodstvom vojvode Zlovoe kolju dvadeset jednoga Hrvata. Tada su don Juru Gospodnetia, upnika u Bosanskom Grahovu, iva pekli na ranju. etnici su u Drvaru, 27. srpnja 1941., ubili upnika Waldemara i jo tristo pedeset Hrvata. Grozomorni etniki zloini ne jenjavaju. Dapae, etnici su, 30. srpnja 1943., u Plani zaklali trinaest zarobljenih domobrana, vre pokolje u zapadnoj Bosni pa stradaju mjesta: Oblaj, Veliki Sarii, Mali Sarii, Mandii, Korita i ulji - a u duboke jame ubaen je pedeset jedan Hrvat. Dva dana prije Velike Gospe, 13. kolovoza 1941., etnici ubijaju oko tisuu Hrvata, uglavnom muslimana, u Vlasenikom kotaru, palei sela: Moila, Malu Baklelu, Begovie, Borojevie, Tarie i druga sela, potom ubijaju svo stanovnitvo sela Milii, zatim u kotaru Trebinje, u Starom Slanom, kolju sto trideset Hrvata i spaljuju sedamdeset tri kue, u Dieu kod Bilee ubijaju sedamdeset Hrvata te sto Hrvata u Orahovici. Istoga, dana stradavaju teko: Sakotii, Prisoj, Bjelan i Fatnica. U Voletovu etnici ubijaju trideset osam orunika, a u Plani etrdeset dva seljaka bacaju u jamu. U Krupi, istoga dana, udrueni etniko-partizanski banditi ubijaju trideset Hrvata, a u Krnjeui, Vrtoama, Lastvi i Zelinovcu dvjesto Hrvata te pale sto pedeset hrvatskih domova. Tada je upnik u.Krnjeui, Kreimir Barii, skalpiran i baen u goruu crkvu. Istoga dana u Prijedoru su izvreni masovni pokolji Hrvata te u selima: Tavija, Begovi Kula, Nikontovii, Glavinii, Lomaa, Gornji Turani, Donji Turani i Sarana. Potom su etnici, 6. studenoga 1941., iva razapeli na stablo Juru Mladinu, upnika u Zastoku i skinuli njegov le poslije tri dana. U kotaru Rogatica, 25. studenoga 1941., etnici su do temelja spalili sedamdeset jedno hrvatsko selo te poklali tristo hrvatskih ranjenika i bolesnika u rogatikoj bolnici. Sve stanovnike Meee, u istonoj Bosni, 30. studenoga 1941., etnici su poubijali, u Koritniku su skalpirali dvadeset Hrvata, mnoge Hrvate zaklane bacili u Drinu, u Komaju kod Bijele zapalili su sto pedeset kua i ubili tristo

Hrvata, a u Tuholju su zaklali dvadeset dva Hrvata. Na sam Boi, 25. prosinca 1941., etnici su u kotarima Foa i Gorade poeli grozomornim pokoljima Hrvata muslimana u istonoj Bosni. Rauna se da je poluak tog stravinog etnikog pira bio vie od sedam tisua poklanih Hrvata! Prema slubenom izvjeu njemakog poslanika u NDH, Kaschea, poetkom travnja 1942., razvidno je da su etnici skupa s Nedievim orunicima tada poinili takoer besprizorne pokolje muslimanskog ivlja u istonoj Bosni. Potom, 13. kolovoza 1942., naelnik etnikog taba Zakarija Ostoji izvjeuje etnikog pukovnika Baovia "da su na podruju Ustikolina - Jahorina popaljena sva hrvatska sela te poklano dvije i pol tisue njihovih stanovnika. U borbama je ubijeno petsto, a poklano tisuu dvjesto Hrvata muslimana."Tjedan dana kasnije, 20. kolovoza 1942., etnici su zaklali sto ezdeset ranjenih domobrana u Goradu. Kasnije, 6. rujna 1942., etnici su ivog spalili osamdesettrogodinjeg slijepog katolikog sveenika don Vidu Puticu u Prenju (Velika upa Dubrava). etnici Petra Baovia, 22. rujna 1942., napali su sedamnaest hrvatskih sela u Makarskom primorju i ubili devetsto Hrvata, a nekoliko sveenika ive oderali. Potkraj studenoga 1942., isti etnici Petra Baovia, podravani od Talijana, spaljuju hrvatska sela oko Prozora u Bosni i ubijaju oko dvije i pol tisue Hrvata. U Gatima, Naklicama i ili, u makarsko-omikom zaleu, ubili su sto devet Hrvata, a u Gacku vie od sto Hrvata. etnici, 7. veljae 1943., zaposjedaju Trebeko Brdo te od toga dana, u daljem nadiranju, poklali su ak deset tisua i osamsto Hrvata. etniki vojvoda Pavle urii, 14. veljae 1943., izvjeuje Drau Mihailovia "da su popaljena sva muslimanska sela u kotarevima: Foa, ajnie i Plevlja - te da je zaklano tisuu dvjesto mukaraca i osamsto ena i djece, da se opljakalo dosta stoke i ita te da etnici siluju i onda kad kolju enske." Inae, u lipnju 1943., kao i do tada, voene su stalne ogorene borbe izmeu pripadnika hrvatskih oruanih snaga i etnika kod Gostee, Brda, Zenice, Zavidovia, Okruglice, Viegrada, Novog ehera i okolice Sarajeva. Ogorene borbe izmeu hrvatskih oruanih snaga i etnika ne e prestati do sloma NDH. U srpnju 1943. etnici s Talijanima pale hrvatska sela u Podbijakovlju, a. 25. srpnja. 1943. etnici su zaklali Ladislava Kolaria, upnika u Kompolju. Na Badnjak, 24. prosinca 1943., etniki kapetan Jovovi izvrio je pokolj sto ezdeset osam Hrvata u Bosanskom Grahovu i Tievu kod Glamoa. Ministarstvo NDH za osloboene krajeve izvjestilo je 2. prosinca 1943. da je stanovnitvo kotara Ljubuki spalo sa esnaest tisua na sedam i pol tisua stanovnika uslijed etnikih i partizanskih ubijanja i bjeanja stanovnitva u osloboena podruja NDH. etnici su kod ibenika, idue godine, 9. svibnja 1944., utopili u moru sveenika Antuna Jurieva, a 4. lipnja 1944. sasjekli su na

komade vl. Ivana aria, upnika u Primotenu. U lipnju 1944. u Kotoru su ubili kanonika vl. Jura Peruinu. U Mostaru su etnici, 9. kolovoza 1944., izvrili atentat na hrvatskog domobranskog generala Franju imia. U veljai 1945. banjoluki biskup dr. fra Jozo Gari izvjeuje javnost, da je u njegovoj biskupiji broj katolika sa sto trideset tisua tijekom rata smanjen na svega etrdeset tisua vjernika uslijed etnikih i partizanskih pokolja te izbjeglitva stanovnitva. U travnju 1945. oko dvadeset tisua etnika, pod zapovjednitvom pukovnika. Pavla uriia, zloglasnog koljaa Hrvata, u Dolinama ubijaju vie od petsto Hrvata na to primjereno reagiraju postrojbe hrvatskih oruanih snaga na Lijevu-polju, juno od Bosanske Gradike, u svibnju 1945., kada opkoljavaju i unitavaju etnike i ubijaju zloinakog vojvodu Pavla uriia. To se dogodilo 4. i 5. svibnja 1945., a druga grupacija etnika koja se povlaila na zapad iz Srbije i Crne Gore unitena je od partizana na Zelengori. Partizani su 1946. uhvatili, pa osudili u Beogradu etnikog vou Drau Mihailovia na smrt. Valja istaknuti zacijelo na koncu injenicu, da su mnogi etnici do sloma NDH preli u partizane gdje su se "iskazali" kao najokrutniji koljai Hrvata 1945. tijekom Bleiburke tragedije i krinog puta hrvatskog naroda.