29. kolovoza 1942. Vrgorac – zašto se u Jugoslaviji nije spominjao najveći četnički zločin nad Hrvatima u Dalmaciji?

Foto: prometej.ba

Paljene su crkve, kuće i staje, a pored trudnica i staraca ubijena su i tri svećenika – fra Ladislav Ivanković (kozički župnik), don Ivan Čondić (rašćanski župnik) i don Josip Braenović (župnik Župe Biokovske). Ovo je bio sigurno najkrvaviji dan u novijoj vrgoračkoj povijesti, ali i jedan od najbrutalnijih četničkih zločina tijekom Drugoga svjetskog rata, kojega se rodbina stradalih s posebnom tugom prisjeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zločin su počinili četnici u suradnji s Talijanima, a komunističke vlasti su o zločinu šutjele ili čak pripisivale ustašama.

To je bio jedan od najkrvavijih dana u vrgoračkoj povijesti, kojega se rodbina stradalih prisjeća svake godine na komemoraciji s posebnom tugom i boli. Nema kuće od Dubrave do Rašćana koja taj dan nije bila zavijena u crno. Dugo se o ovom strašnom zločinu šutjelo za vrijeme bivše države.

„Nitko nije smio reći da su ovaj zločin počinili četnici, čak su pokušali iskriviti povijest ističući da su to učinili ustaše“ – rekao je na komemoraciji vrgoračkim žrtvama 2013. kozički župnik fra Marko Bitanga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za vrijeme četničkog pohoda 29. kolovoza 1942. godine tijekom završnih djelovanja u sklopu talijanske operacije Albia protiv biokovskih partizana u selima vrgoračkog kraja izvršen je veliki masakr nad civilima Hrvatima.

Tada je stradao 141 civil u zabiokovskim selima Rašćane, Kozica, Dragljane i Župa, a među njima su i tri katolička svećenika: kozički fra Ladislav Ivanković, rašćanski don Ivan Čondić i župski don Josip Braeonović.

Prema riječima preživjelih svjedoka, zločin su počinile postrojbe četnika pod zapovjedništvom majora Petra Bačevića koji je bio podređen četničkom štabu zloglasnog četničkog vojvode Draže Mihajlovića, a koje su Talijani doveli do Dubrave s 33 kamiona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Photo: wikimedia.commons.org

Izvještavajući o zločinima, četnički major Bačević je pisao Draži Mihajloviću da su četnici njegove “kaznene ekspedicije” izmedu Ljubuškog i Vrgovca “oderali živa tri katolička svećenika” i da su “ubijali sve muškarce od 15 godina na više”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
„Vratio sam se sa puta po Hercegovini. Četiri naša bataljona, oko 900 ljudi, krenuli su preko Ljubuškog, Imotskog i Podgore i izbili kod Makarske na more. Sedamnaest sela spaljeno, 900 ustaša ubijeno, nekoliko katoličkih sveštenika živo odrano. Prvi put posle sloma poboli srpsku zastavu u more i klicali kralju i Draži. Naši gubici minimalni.”, napisao je u svom izvješću četnički major.
Dobroslav Ravlić, kao dijete svjedočio je četničkome pokolju:
“Otac me držao u naručju, četnici su ga prvo svukli i misli li ga ubiti na sebi svojstven način, a onda je jedan povikao kad je mene vidio – pusti ga! Smilovali su mu se zbog mene, vjerojatno. Major Petar Bačević zapovijedao je s akcijom i bio na izravnoj vezi s Dražom Mihailovićem, a tada je u Kozici zapaljeno 397 kuća i staja, oko 85 posto objekata. No jugoslavenska propaganda plasirala je vijest kako su ovo napravile ustaše te da su među njima bile i ustaše iz Dusine, jednoga vrgoračkog sela. Taj mit dugo je živio, a tek se 90-ih godina počelo otvoreno pričati kako su ovo napravili četnici”, istaknuo je Ravlić
A kao odgovor na pitanje zašto se je o ovom užasnom zločinu nad Hrvatima Dalmacije šutjelo ili ga se čak htjelo pripisati Hrvatima (ustašama), nije potrebno nagađati.
Jugoslavija je u stvarnosti bila velikosrpska tvorevina, a glavni zločinci i nositelji te stigme trebali su biti Hrvati. Zbog toga su iz iste kuhinje plasirane vijesti o 700.000 ubijenih Srba u Jasenovcu i pokolju nad Hrvatima u Vrgorcu.
Premda su žrtve bili Hrvati, čak i tada su krivci trebali biti – Hrvati.
Nije li slično i danas?

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.