SKUPINA znanstvenika objavila je rezultate istraživanja sudara nebeskog tijela velikih dimenzija s planetom Jupiterom u srpnju prošle godine. U uglednom časopisu Astrophysical Journal Letters rezultate istraživanja je objavila Planetary Sciences Group s Inženjerskog fakulteta u Bilbaou, vođena profesorom Agustínom Sánchez Lavegaom.
Sudar između tijela i Jupitera dogodio na vrlo visokoj geografskoj širini blizu planetovog južnog pola jedva 3 ili 4 sata prije no što je crna mrlja uočena na Jupiterovoj tamnoj strani i to je spriječilo da se događaj promatra direktno. Crnu mrlju prvi je uočio australski astronom amater blizu polarnog područja planeta Jupitera, najvećeg u Solarnom sustavu, 19. srpnja prošle godine, piše Znanost.com.
Prema rezultatima istraživanja, glavna mrlja se sastojala od otpadnih materijala proizvedenih sudarom, dosegnula je veličinu od otprilike 5.000 kilometara u Jupiterovoj atmosferi, iako je bila okružena vijencem nastalim padanjem materijala izbačenog iz atmosfere do 8.000 kilometara, malo manje od veličine Zemlje. Nakon sudara pepeo su raspuhali Jupiterovi vjetrovi.
Sudari sve učestaliji
Sumnja se da je tijelo koje se sudarilo s Jupiterom asteroid ili komet veličine oko 500 metara. Ukoliko se radi o kometu, sumnja se da je to vrsta tijela sačinjenog od ledenih supstanci.
Znanstvenici u istraživanju demantiraju ranije navode da se sudari tijela s planetima događaju svakih 50-250 godina te dodaju da se, prema zadnjim podacima takvi sudari događaju svakih 10-15 godina.
Znanstvenici navode da bi, u slučaju da je ovakvo tijelo pogodilo Zemlju, rezultat bio katastrofalan, ali dodaju da Jupiter Zemlji služi kao "zaštitni kišobran" jer njegova atmosfera privlači sva lutajuća tijela koja prolaze u njegovoj blizini.