Zašto je prava svilenica invazivna vrsta?

Prava svilenica (Asclepias syriaca) u Hrvatskoj je poznata i pod nazivima cigansko perje, dubac svilni, papiga cvijet, svionica i kinder. Unesena je u Europu u 17. stoljeću kao ukrasna biljka.

Ova višegodišnja zeljasta biljka iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae) prepoznatljiva je po širokim, zaobljenim listovima, s kratkom peteljkom, koji podsjećaju na duhan. Listovi su smješteni nasuprotno na uspravnoj stabljici prekrivenoj sitnim dlačicama. Visina prave svilenice je najčešće do 1 m, no može narasti i do 2 m u visinu. Razgranati podanak ili rizom (podzemna stabljika) obično raste paralelno s površinom zemlje, no može prodrijeti i do 3,8 m u dubinu, što otežava uklanjanje prave svilenice.

Sitni ružičasti cvjetovi skupljeni su u kuglaste cvatove koji rastu na vrhu stabljike i/ili ispod listova. Iz pojedinih cvjetova razvijaju se mjehurasti plodovi tobolci koji oblikom podsjećaju na papigu pa se biljka često naziva i „papiga cvijet“. Sadrže plosnate sjemenke smeđe boje koje na vrhu imaju čuperak svilenkastih dlačica koje olakšavaju rasprostranjivanje vjetrom.

Nastanjuje različita staništa, od rubnih šumskih, preko livadnih i močvarnih područja te područja uz vodotoke i vodene površine, ali najčešće nastanjuje staništa koja su pod većim utjecajem čovjeka, poput rubova prometnica i nasipa uz rijeke, ograde i sl.

Mirisni cvjetovi, stvarajući nektar, privlače velik broj oprašivača te ih time odvlače od zavičajnih vrsta i ugrožavaju njihov opstanak. Brzo zauzima stanište zavičajnim vrstama, stvarajući guste pokrove.

Osim što oduzima prostor, stvara zasjenu zavičajnim vrstama i konkurira za ključne životne resurse. Prava svilenica ima i alelopatski učinak, tj. izlučuje kemijske tvari koje sprječavaju rast drugih vrsta u blizini. Osim toga, svi dijelovi biljke sadrže otrovni mliječni sok koji goveda, ovce i konji ne mogu probaviti, a kod čovjeka može izazvati kontaktni dermatitis.

Prijavi opažanje – mobilna aplikacija IAS

Ako u prirodi uočite žljezdasti nedirak, nalaz možete prijaviti  putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ili putem web obrasca za dojavu nalaza na mrežnoj stranici Invazivne strane vrste.

Podaci o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta važni su za njihovo upravljanje i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Prijavom nalaza invazivnih stranih vrsta, pridonosite njihovom ranom otkrivanju u Hrvatskoj, sprječavajući njihovo širenje i čuvajući prirodu.

zip.com.hr/Izvor: zagorje-priroda.hr 19.03.2024.